Za sve, mlade i starije, muškarce i žene, vježbe su potrebne, a za bolesnike sa Parkinsonovom bolesti i sličnim stanjima one su neophodne.

Ako imate tremor u rukama, krutost mišića, usporenost u aktivnostima i nestabilnost pri hodu uz učestalo padanje neophodne su vam vježbe. Naš program vježbi u manjim grupama, za žene i muškarce, se temelji na znanstvenim postavkama sa ciljem poboljšanja pokretljivost i brzine reagiranja, poboljšanja stabilnosti i smanjenja rizika od pada, poboljšanja snažnosti i spretnosti kao i smanjenja bolnosti i ukočenosti mišića.

Program uključuje:

1. Besplatni prvi pregled specijaliste fizijatra.
2. Dvaput tjedno vježbe 45 minuta
   (utorkom i četvrtkom od 10.30 do 11.30 sati).
3. Edukacija vježbi za kod kuće.
4. Cijena 200,00 kuna mjesečno.

Za informacije javite se na naš telefon: +385 (0)52 210 955.

Pročitajte više o Parkinsonovoj bolesti i metodama rehabilitacije.

SAZNAJTE KAKO  SE  OPORAVITI  NAKON  CEREBROVASKULARNOG INSULTA, TE O POSEBNIM VJEŽBAMA PREMA BOBATH KONCEPTU U REHABILITACIJI  OŠTEĆENJA MOZGA

Bobath  je fizioterapijski koncept vježbi baziran na  spoznaji da središnji živčani sustav unatoč oštećenju  može ponovo učiti. Ostala područja mozga mogu preuzeti funkciju oštećenih dijelova mozga. Ta sposobnost novog organiziranja  nazvana je „plastičnost „ mozga i ona je ovisna o korištenju i poticajima, a rezultat je zajedničkog rada između čovjeka i okoline. Za učenje je potrebna motivacija i svjesnost (koncentracija) kao i prethodni modeli učenja.

Nazvan je po bračnom paru Berti (fiziteraputkinja) i Karelu Bobathu( neurolog)  i vodeća je metoda u  rehabilitaciji bolesnika sa oštećenjem mozga djece i odraslih.

Međunarodna koordinacijska skupina reumatologa i bolesnika pokrenula je  inicijativu za donošenje preporuka za pažljivi nadzor bolesnika sa reumatoidnim artritisom do ostvarenja željenog cilja:    treat to target - T2T).
Deset specifičnih preporuka za liječenje bolesnika s reumatoidnim  artritisom

• Glavni cilj liječenja treba biti postizanje kliničke remisije.
• Klinička remisija znači da nema značajnih znakova bolesti prouzrokovanih upalom.
• Premda remisija treba biti cilj, u nekih bolesnika s uznapredovalimm i teškim oblikom RA to nije moguće pa se mora prihvatiti i niska aktivnost bolesti.
• Dok se ne postigne željeni cilj liječenja, primjenu lijekova treba prilagođavati najmanje svaka 3 mjeseca.
• Aktivnost bolesti treba redovito ocjenjivati i dokumentirati. U bolesnika s jakom ili umjerenom aktivnom bolešću to se mora činiti svaki mjesec. U bolesnika s dobro kontroliranom bolešću (remisija,niska aktivnost bolesti) kontrolni pregledi se obavljaju rjeđe, npr. svakih 3-6 mjeseci.
• Ocjena aktivnosti bolesti uporabom složenih indeksa aktivnosti bolesti koji uključuju i procjenu zglobova nužna je u rutinskoj kliničkoj praksi radi ocjene postizanja cilja liječenja i donošenja odluke o liječenju.
• U kliničkoj praksi treba uzeti u obzir već nastala oštećenja zglobova i deformacije te ograničenja pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
• Cijelim tijekom bolesti i liječenja treba ustrajati na održavanju postavljenog cilja i ne dopustiti pogoršanje.
• Na odabir odgovarajućeg načina procjene aktivnosti bolesti i cilja liječenja mogu utjecati i čimbenici povezani s bolesnikom, prisutnost drugih bolesti i opasnosti povezane sa sigurnošću primjene lijekova.
• Bolesnika treba primjereno informirati o postavljenom cilju liječenja i planiranoj strategiji i naglasiti da je bolesnik dio tima u liječenju reumatoidnog artritisa.